![DSC_7217]()
Ugledni slovenski književnik i kulturni djelatnik Ivo Stropnik nedavno je u sklopu manifestacije Neretvanske vedrine govorio svoju poeziju u Konjicu, Počitelju, Mostaru, Stocu i Sarajevu. Iako je u programu Neretvanskih vedrina sudjelovao prvi put, voditelj Velenjske književne fondacije i ugledne manifestacije Lirikonfest odavno je u Bosni i Hercegovini poznat kroz poetske projekte i suradnje s brojnim značajnim bh. umjetnicima.
U razgovoru za Dnevni list majstor pjesničke riječi iz Velenja osvrnuo se na proteklo gostovanje, otkrivši i neke planove Velenjske književne fondacije i Lirikonfesta vezane za književne projekte i veze naše zemlje i Slovenije.
Kakve dojmove nosite s Neretvanskih vedrina?
Prvi sam put na Neretvanskim vedrinama, a u BiH sam stoti put. Susreo sam ljude koje godinama poznajem. Neke stvari povezujemo sa Slovenijom, tamošnjim festivalima i književnim revijama. Smisao ovakvih događaja je susret literatura, uspostavljanje književnih suradnji i razmjena iskustava. U budućnosti želimo ostvariti još jaču suradnju BiH i Slovenije. Prije pet godina Admiral Mahić bio je prvi put u rezidenciji u Velenju. Mislim da se tamo rodila ideja o 'Republici poezije' koju on realizira, a u mojoj glavi bilo je udruživanje pet zemalja jugoistočne Europe plus Litva. Plan je u 2014. i 2015. raditi međunarodnu književnu platformu koja obuhvaća Litvu, Poljsku, Češku, BiH i Sloveniju. Planiramo odabrati po pet autora iz ovih država koji bi bili prevedeni na sve jezike spomenutih zemalja, u kojima bi i gostovali na festivalima. Nadamo se da ćemo uspjeti realizirati taj projekt i da će on dobiti potporu europskih fondova. Kad je riječ o lokacijama književnih rezidencija u tih pet zemalja, u BiH smo odabrali Počitelj zbog njegovih povijesnih odrednica. Inače, sve ove zemlje imaju slične probleme financiranja u oblasti jezika i književnosti te tiskanja književnih djela. Položaj stvaratelja lošiji je nego prije pet ili deset godina. Odnos država prema literaturi i njezinom financiranju ranije je bio bolji nego danas. Ako se povežemo, postoji šansa da budemo jači.
![ivo velenje]()
Kad je riječ o uvezivanju, moramo spomenuti i prestižnu manifestaciju Lirikonfest koju vodite i koja već dvanaest godina povezuje stvaratelje i kulture cijele Europe. Jedno je izdanje nedavno završilo, a za lipanj 2014. već pripremate iduće.
U Sloveniji postoji pet međunarodnih književnih festivala, inače višegodišnjih projekata, koje podupiru država i Javna agencija za knjigu. I u idućem razdoblju Lirikonfest će u svom programu ugošćivati 21 autora iz Slovenije i 21 stranog autora s prostora jugoistočne Europe. Svake godine otkrijemo nove originalne književne glasove. Raduje me da sam ove godine u Velenje uspio dovesti po jedan glas iz svih zemalja bivše Jugoslavije. Kao organizator želio bih nastaviti u tom pravcu i ubuduće. Lirikonfest dodjeljuje i nekoliko nagrada: 'Lirikonov zlatnik 'za vrhunske revijalne prevode, 'Međunarodnu Pretnarjevu nagradu' za prevoditelje i one koje povezuju književnosti i nagradu 'Čaša besmrtnosti-velenjica' za desetogodišnji opus, koju ćemo internacionalizirati – dodjeljivat ćemo je, za početak, pjesnicima jugoistočne Europe. U toj petostranoj suradnji je i BiH. I s tog prostora ćemo pisce uvezivati međunarodnom književno-prevoditeljskom rezidencijom, s gostovanjem dvojice ili trojice autora kojima ćemo tijekom 21 dana omogućiti stvaranje djela u Sloveniji. Naš rezidencijalni program postoji već sedam godina i mislim da ćemo s njim nastaviti i ubuduće. Književnike povezuje i revija Lirikon koja je vremenom postala antologija i donosi izbor 21 slovenskog i 21 stranog autora s Lirikonfesta, koji bi se trebali prevoditi dalje na poljski, češki i druge jezike. Kad je riječ o nagradi Lirikonfesta za prijevode, ove godine ju je zasluženo dobio Željko Perović, koji već dugi niz godina prevodi sa slovenskog na jezike BiH i obratno.
Kako doznajemo, jednu poetsku knjigu planirate objaviti u BiH. Možete li nam reći nešto više o tome?
Željko Perović svake godine prevede nekoliko mojih pjesama i već ih je preveo pedeset. Došlo je do ideje da ove ili sljedeće godine izađe moja knjiga. Veselim se zbog tog projekta, a vidjet ćemo kako će mi zvijezde biti naklonjene.
Uz sve profesionalne obveze Vi ste i lektor za slovenski jezik?
Da, studirao sam književnost i time se bavim. Želim postići čistoću jezika i u poeziji i u drugim tekstovima. Imam i agenciju za lektoriranje. Strog sam kritičar i urednik kad se krše pravila bilo kojeg nacionalnog jezika. Jeziku se treba posvećivati s ljubavlju. Pisac treba poštovati kulturu jezika naroda u kome stvara i za koga stvara.
Brojne obveze
Stropnik je u proteklom razdoblju bio zadužen i za umjetnički scenarij obilježavanja nedavne 69. obljetnice pohoda 14. partizanske divizije. Riječ je o velikom skupu Slovenaca na Graškoj gori, mjestu prisjećanja na krvavu borbu iz 2. svjetskog rata. Među brojnim obvezama izdvojio je i rad na predstavi 'Dudovo drvo', u čijem je u središtu jedna čarobna dudica za nove generacije koje dolaze.
Svestrani autor uživa pisati i za djecu
Autor niza uspješnih poetskih naslova, urednik revije Lirikon, organizator renomirane manifestacije Lirikonfest, voditelj Velenjske književne fondacije i lektor zapažen je i autor djela za najmlađe. Stropnik ističe kako upravo radi na projektu namijenjenom djeci. 'Kad ne mogu pisati poeziju za odrasle, pišem za lutkarsko kazalište. Ove godine radim tekstove za jedno amatersko lutkarsko kazalište i to me raduje. To mi je ono sangvinično u životu. Inače, mladi su možda veći kritičari od starijih. Njima ne možeš blefirati, djeci ne smiješ lagati. To je ta istinska književna riječ', ističe slovenski književnik.
Piše: Lidija Pavlović-Grgić, Dnevni list
Kad je riječ o uvezivanju, moramo spomenuti i prestižnu manifestaciju Lirikonfest koju vodite i koja već dvanaest godina povezuje stvaratelje i kulture cijele Europe. Jedno je izdanje nedavno završilo, a za lipanj 2014. već pripremate iduće.
U Sloveniji postoji pet međunarodnih književnih festivala, inače višegodišnjih projekata, koje podupiru država i Javna agencija za knjigu. I u idućem razdoblju Lirikonfest će u svom programu ugošćivati 21 autora iz Slovenije i 21 stranog autora s prostora jugoistočne Europe. Svake godine otkrijemo nove originalne književne glasove. Raduje me da sam ove godine u Velenje uspio dovesti po jedan glas iz svih zemalja bivše Jugoslavije. Kao organizator želio bih nastaviti u tom pravcu i ubuduće. Lirikonfest dodjeljuje i nekoliko nagrada: 'Lirikonov zlatnik 'za vrhunske revijalne prevode, 'Međunarodnu Pretnarjevu nagradu' za prevoditelje i one koje povezuju književnosti i nagradu 'Čaša besmrtnosti-velenjica' za desetogodišnji opus, koju ćemo internacionalizirati – dodjeljivat ćemo je, za početak, pjesnicima jugoistočne Europe. U toj petostranoj suradnji je i BiH. I s tog prostora ćemo pisce uvezivati međunarodnom književno-prevoditeljskom rezidencijom, s gostovanjem dvojice ili trojice autora kojima ćemo tijekom 21 dana omogućiti stvaranje djela u Sloveniji. Naš rezidencijalni program postoji već sedam godina i mislim da ćemo s njim nastaviti i ubuduće. Književnike povezuje i revija Lirikon koja je vremenom postala antologija i donosi izbor 21 slovenskog i 21 stranog autora s Lirikonfesta, koji bi se trebali prevoditi dalje na poljski, češki i druge jezike. Kad je riječ o nagradi Lirikonfesta za prijevode, ove godine ju je zasluženo dobio Željko Perović, koji već dugi niz godina prevodi sa slovenskog na jezike BiH i obratno.
Kako doznajemo, jednu poetsku knjigu planirate objaviti u BiH. Možete li nam reći nešto više o tome?
Željko Perović svake godine prevede nekoliko mojih pjesama i već ih je preveo pedeset. Došlo je do ideje da ove ili sljedeće godine izađe moja knjiga. Veselim se zbog tog projekta, a vidjet ćemo kako će mi zvijezde biti naklonjene.
Uz sve profesionalne obveze Vi ste i lektor za slovenski jezik?
Da, studirao sam književnost i time se bavim. Želim postići čistoću jezika i u poeziji i u drugim tekstovima. Imam i agenciju za lektoriranje. Strog sam kritičar i urednik kad se krše pravila bilo kojeg nacionalnog jezika. Jeziku se treba posvećivati s ljubavlju. Pisac treba poštovati kulturu jezika naroda u kome stvara i za koga stvara.
Brojne obveze
Stropnik je u proteklom razdoblju bio zadužen i za umjetnički scenarij obilježavanja nedavne 69. obljetnice pohoda 14. partizanske divizije. Riječ je o velikom skupu Slovenaca na Graškoj gori, mjestu prisjećanja na krvavu borbu iz 2. svjetskog rata. Među brojnim obvezama izdvojio je i rad na predstavi 'Dudovo drvo', u čijem je u središtu jedna čarobna dudica za nove generacije koje dolaze.
Svestrani autor uživa pisati i za djecu
Autor niza uspješnih poetskih naslova, urednik revije Lirikon, organizator renomirane manifestacije Lirikonfest, voditelj Velenjske književne fondacije i lektor zapažen je i autor djela za najmlađe. Stropnik ističe kako upravo radi na projektu namijenjenom djeci. 'Kad ne mogu pisati poeziju za odrasle, pišem za lutkarsko kazalište. Ove godine radim tekstove za jedno amatersko lutkarsko kazalište i to me raduje. To mi je ono sangvinično u životu. Inače, mladi su možda veći kritičari od starijih. Njima ne možeš blefirati, djeci ne smiješ lagati. To je ta istinska književna riječ', ističe slovenski književnik.
Piše: Lidija Pavlović-Grgić, Dnevni list
